...... www www.knjigovodstvo.hr
© Prokura revizija 2010.

 

Ažurno stručno praćenje i primjena novosti

 

AKTUALNO!
Novi (izmijenjeni) porezni propisi

U Nar. nov., br. 115 od 9. prosinca 2016. objavljeni su novi (izmijenjeni) porezni propisi kao dio cjelovite porezne reforme:
• Opći porezni zakon
• Zakon o Poreznoj upravi
• Zakon o upravnim pristojbama
• Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza
• Zakon o porezu na promet nekretnina
• Zakon o lokalnim porezima
• Zakon o porezu na dohodak
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu
Najznačajnije novine uz izmjene poreznih propisa možete pročitati na slijedećoj poveznici Propisi i informacije - Što je novo Izvor: http://www.rrif.hr

AKTUALNO!
Novi godišnji financijski izvještaji za poduzetnike

U Narodnim novinama br. 95/16. od 20. listopada 2016. objavljen je Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja. Taj Pravilnik stupa na snagu 28. X. 2016., a primjenjuje se i na financijsko izvještavanje za 2016. Pravilnikom su objavljeni novi propisani izvještaji:
- Bilanca,
- Račun dobiti i gubitka,
- Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti,
- Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna i direktna metoda), i
- Izvještaj o promjenama kapitala.
Novi izvještaji ne donose gotovo nikakve razlike u odnosu na prethodne koji su objavljeni u 2015. To je i razumljivo jer nisu nastale promjene niti u EU glede sadržaja tih izvještaja. Novi (stari) izvještaji su objavljeni iz razloga što je od 1. I. 2016. na snazi novi Zakon o računovodstvu, pa je na temelju toga trebalo objaviti strukturu i sadržaj financijskih izvještaja.
U novonastalom kolopletu oko propisivanja kontnog (računskog) plana, postaje razvidno kako zapravo strukturu kontnog plana upravo određuje struktura financijskih izvještaja. Brojčane oznake postaju nebitne, one su samo dodatna informacija, itd. Izvor: http://www.rrif.hr

AKTUALNO!
Zapošljavanje stranaca u 2016.

Godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 2.300 dozvola, a za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje stranaca iznosi 800 dozvola, dok za  sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi i šumarstvu iznosi 15 dozvola. Temeljem članka 74. Zakona o strancima (Nar. nov., br. 130/11. i 74/13.), Vlada Republike Hrvatske donijela je Kvotu za zapošljavanje stranaca (Nar. nov., br. 39/16.), koja stupa na snagu dana 6. svibnja 2016. Izvor: http://www.rrif.hr

AKTUALNO!
Koje kamate se smatraju primitkom, odnosno izdatkom kod obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti

Primitcima koje treba evidentirati u obrazac KPI smatraju se naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti i zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa.  Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 136/15., dalje: Zakon) i čl. 24. st. 1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. -137/15.) . Uvjet je da kamate po sredstvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po odbitku u skladu s čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odnosno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu predstavljaju dohodak od kapitala. Napominjemo da i kamate na pologe (po viđenju i oročene) na žiro-računu i deviznom računu koje je obrtniku isplatila banka u kojoj ima otvoren račun ulaze u poslovne primitke jer je od 1. siječnja 2015. (izmjena i dopuna Zakona) brisana odredba iz čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona kojim se te kamate nisu smatrale dohotkom. Međutim, primitkom se NE smatra kamata na pologe po viđenju koja je manja od najmanje kamate za oročenu štednju. To znači primitak od kamate po viđenju obračunane na novčana sredstva na transakcijskim računima po stopi najviše do 0,5% godišnje, ne smatra se primitkom sukladno čl. 30. st. 15. t. 3. Zakona i ne unosi se kao primitak u obrazac KPI.
Napomena: Ovim tekstom dodatno pojašnjavamo evidentiranje primitaka – kamate, sa str. 34 PRILOGA RRiF-a br. 1/16: Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2015.
Izdatcima koje treba evidentirati u obrazac KPI smatraju se plaćene kamate po kreditima i zajmovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti, također i jednokratne naknade te drugi izdatci u vezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10. Pravilnika). Napominjemo da se izdatcima NE smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja, kao primjerice, poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i dr., sukladno čl. 25. st. 1. t. 11. Pravilnika. Izvor: http://www.rrif.hr


Odgoda primjene propisanog računskog (kontnog) plana u 2016.

Propisivanje računskog plana u ovlasti je Odbora za standarde financijskog izvještavanja (čl. 11. novog Zakona o računovodstvu). Idejni tvorci takvog propisivanja nisu očekivali žestoku reakciju poduzetnika koji su se usprotivili novim i nerazumnim troškovima promjene računalnih programa i drugog. Zahvalu za odgodu primjene propisanog računskog plana možemo uputiti Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja je izvršila pritisak na Ministarstvo financija koje je pak obećalo kako će s formiranjem nove Vlade pripremiti Uredbu o izmjeni Zakona o računovodstvu u vezi s odgodom propisivanja kontnog plana. RRiF je pripremio i otisnuo Računski plan za poduzetnike (XX. izdanje) za 2016. godinu, a na temelju novog Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja. U bitnom dijelu za većinu poduzetnika taj računski plan nema većih razlika u odnosu na prethodno izdanje. Izvor: http://www.rrif.hr

Objavljen je nacrt računskog plana za trgovačka društva
Na stranicama Ministarstva financija i Odbora za standarde financijskog izvješćivanja http://www.mfin.hr i http://www.osfi.hr objavljen je tzv. Inicijalna verzija računskog plana. U skladu s čl. 11. novoga Zakona o računovodstvu, jedinstveni okvirni računski plan donosi i mijenja Odbor za standarde financijskog izvještavanja svojom odlukom te ga objavljuje u Narodnim novinama. Objavljeni nacrt računskog plana je najvećim dijelom sastavljen na dosadašnjoj praksi koja se u Hrvatskoj primjenjuje već desetljećima, uz nužne kompromise između različitih pristupa takvoj praksi. Objavljeni računski plan je dan na javnu raspravu kako bi se stručna javnost mogla upoznati s namjerama i načinima razrade bilježenja poslovnih promjena te uključiti svoje prijedloge za eventualne promjene takvog nacrta odnosno Inicijalne verzije računskog plana.

Nova isplatna lista plaće, naknade plaće i otpremnine od 1. srpnja 2015. godine
Od 28. ožujka 2015. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 32/15.) kojim su utvrđeni novi obrasci o obračunu isplaćene plaće (obrazac IP1), obrazac obračuna neisplaćene plaće i naknade plaće (obrazac NP1). Poslodavci su na temelju odredaba novog Pravilnika obvezni najkasnije do 1. srpnja 2015. godine uskladiti svoje obračunske isprave s odredbama novoga Pravilnika. To znači da će se plaća za lipanj koja se isplaćuje u srpnju trebati iskazati na obrascu IP1 odnosno neisplaćena plaća na obrascu NP1.

Evidencije o radnicima – bitna pitanja u svijetlu novog Pravilnika
Novim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koji je objavljen u Nar. nov., br. 32/15. propisan je sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima koji su zaposleni kod poslodavca kao i o radnicima čiji rad poslodavac koristi.

Ne postoji obveza naknadnog plaćanja doprinosa na plaću ako se prekine ugovor o radu sa zaposlenikom mlađim od 30 godina
Poticaj zapošljavanja je mjera kojom se poslodavci oslobađaju plaćanja doprinosa na plaće ako zaposle radnika mlađeg od 30 godina  na neodređeno vrijeme, te da ista nije nikad bila kod istog poslodavca zaposlena na neodređeno vrijeme. Zakon o doprinosima koji je uveo (propisao) uvjete za korištenje spomenute olakšice nije propisao nikakve sankcije ili prekršaje niti obvezu naknadnog plaćanja doprinosa ako dođe do prekida takvog  radnog odnosa. Olakšica neplaćanja doprinosa na plaću odnosi i na neprofitne i proračunske korisnike kada  zapošljavaju osobu mlađu od 30 godina.

Izračun kvote za zapošljavanje osoba s invalidnošću
Poslije izmjena Pravilnika u utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Nar. nov. 2/15.) , kvota zapošljavanja osoba s invalidnošću određuje se u visini od 3% za SVE poslodavce, neovisno o NKD-u. Do navedenih izmjena Pravilnika kvota se utvrđivala u rasponu od 2 do 6%, primjerice 2% ili 3% za djelatnost građevinarstva i trgovine; 5% i 6% za djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i prerađivačku industriju itd., međutim od 15. siječnja za sve poslodavce koji imaju više od 20 zaposlenika, kvota se računa na slijedeći način: 
Kvota osoba s invalidnošću = Ukupan broj zaposlenika (na zadnji dan u mjesecu) x 3%
Ako ne ispune zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invalidnošću ili ne ispune zamjensku kvotu zapošljavanja osoba s invalidnošću poslodavci su obvezni uplate novčane naknade u mjesecu veljači za mjesec siječanj, itd. www.rrif.hr

Nova svota prosječne plaće za ovrhu na plaći u 2015.
Državni zavod za statistiku, na temelju Ovršnog zakona (dalje: OZ), svake godine objavljuje prosječnu mjesečnu isplaćenu neto-plaću po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine, koja se u kontekstu ovrhe na plaći primjenjuje u slijedećoj kalendarskoj godini. To je učinjeno i za 2015. Objavom (Nar. nov., br. 133/14.), tako da u 2015. godini spomenuta prosječna neto-plaća iznosi 5.510,00 kn.
Po striktnom pravilu iz OZ-a, ako nije riječ o alimentaciji niti dugu s osnova javnih davanja, a radnikova (ovršenikova) neto-plaća je veća od ovog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto-plaće, što znači da mu se može plijeniti sve iznad 3.673,33 kn (5.510,00 / 2 x 3). No, ako je radnikova neto-plaća manja od ovog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika – radnika (dakle, u takvim se slučajevima smije plijeniti samo 1/3 stvarne, radnikove neto-plaće.). www.rrif.hr

Nova stopa zakonske zatezne kamate od 1. siječnja 2015.
Hrvatska narodna banka je u Nar. nov. br 1/15 objavila novu „prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita“ (za referentno razdoblje od 1. lipnja 2014. do 30. studenoga 2014.) koja se prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi primjenjuje za izračun „referentne stope“ te za izračun stope zakonske zatezne kamate.
Nova prosječna kamatna stopa prema objavi HNB-a je 5,14%. što znaći da je nova stopa zakonske zatezne kamate (koja se obračunava kod zakašnjenja s plaćanjem u odnosima između poduzetnika kao i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze) za isporuke roba ili usluga koje su nastupile nakon 30. lipnja 2013. 12,14% (5,14 – 1 + 8).
Stopa zakonske zatezne kamate koja se obračunava kod zakašnjenja s plaćanjem u odnosima između poduzetnika kao i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze mijenjala se je kako slijedi:
• do 30. lipnja 2013., odnosno, zaključno sa 29. lipnja 2013.(do stupanja na snagu izmjena i dopuna ZFPPN-a) bila je 15%.
• od 30. lipnja do 31. prosinca 2013., stopa zakonske zatezne kamate (za isporuke robe ili usluge koje su nastupile 30. lipnja 2013.i nadalje) je 12,40% (5,40 – 1 + 8)
• od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. zakonska zatezna kamata (za isporuke robe ili usluge koje su nastupile nakon 30. lipnja 2013.) je 12,35% (5,35 – 1 + 8)
• od 1. srpnja 2014 do 31. prosinca 2014. stopa zakonske zatezne kamate (za isporuke robe ili usluge koje su nastupile nakon 30. lipnja 2013.) je 12,29% (5,29 – 1 + 8)
• od 1. siječnja 2015. do 30 lipnja 2015. stopa zakonske zatezne kamate (za isporuke robe ili usluge koje su nastupile nakon 30. lipnja 2013.) je 12,14% (5,14 – 1 + 8).
Za isporuke robe ili usluge koje su nastupile prije 30. lipnja 2013. (zaključno s 29. lipnja 2013.) i dalje vrijedi stopa od 15% godišnje, odnosno stopa utvrđena primjenom "eskontne stope" HNB-a (primjena odredbi ZOO-a), a ne stopa utvrđena primjenom prosječne kamatne stope i referentne stope (ne primjenjuju se odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi), budući je eskontna stopa i dalje 7% godišnje.
Zatezne kamate za prošla razdoblja nalaze se u prilogu RRiF-a "Stručne obavijesti" na internetskim stranicama (slobodan pristup), a koje će biti objavljene i kao prilog časopisa RRiF br 2/15. www.rrif.hr

AKTUALNO!
Odluka o izmjeni Odluke o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta
Ovom Odlukom - Narodne novine br.6/2015. od 19.01.2015. - izmijenjena je Odluka o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta (Nar. nov., br. 6/14.). Ova se Odluka primjenjuje od 20. siječnja 2014., a može se vidjeti ovdje.

AKTUALNO!
Obračun plaća prema novim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 1.1.2015.
Prema predloženim izmijenama i dopunama odredbi Zakona o porezu na dohodak očekivalo se povećanje neoporezivog dijela dohotka od 1. prosinca 2014., što bi značilo da bi se novi obračun plaća primijenio već i za mjesec studeni. Vlada RH odustala je od tog roka za početak primjene novog obračuna plaća te je Sabor RH usvojio takve izmjene kojim se početak primjene određuje od 1. siječnja 2015. To znači da će obračun poreza na dohodak za sve plaće isplaćene u 2014. biti jednak kao i do sada a kod godišnjeg obračuna neće se primjenjivati četvrta prosječna stopa. Tek na plaće koja će se isplaćivati u siječnju 2015. za prosinac ili za ranija razdoblja iz 2014. primijenit će se novi obračun.

AKTUALNO!
Izmjene i dopune poreznih propisa i Zakona o doprinosima
Novi način obračuna plaća od 1. siječnja 2015.: Porez na dohodak iz plaća koje se budu isplaćivale u siječnju 2015., bez obzira na to u kojem prethodnom razdoblju su ostvarene, oporezivati će se prema novim odredbama Zakona o porezu na dohodak. Povećanje mjesečnog osobnog odbitka s 2.200,00 na 2.600,00 te proširenje drugog poreznog razreda od 2.200,00 do 13.200,00 kn su novine.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit: Mijenja se sustav oporezivanja dobitka pravnih i fizičkih osoba, detaljnije se uređuje moguće smanjenje porezne osnovice za prihode od dividendi i udjela u dobitku. Neprofitne organizacije i slične ustanove postaju porezni obveznici čim počinju obavljati gospodarsku djelatnost te se same prijavljuju u sustav poreza. Od 2015. godine reinvestiranje ostvarenog dobitka povezuje se sa stvarnim ulaganjem u dugotrajnu imovinu tijekom poreznog razdoblja.
Predložene su izmjene i dopune Zakona o doprinosima: Obrtnici i slobodna zanimanja plaćati će doprinose na osnovice prema odredbama Zakona o doprinosima za koje više neće dobivati rješenja od Porezne uprave. Radi poticanja zapošljavanja osoba do 30 godina starosti, poslodavci će biti oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću 5 godina od dana njihova zaposlenja. Odredbe o zastari potraživanja za neplaćene doprinose usklađuju se s Općim Poreznim Zakonom. U skladu s primjenom Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015. uređuje se način plaćanja doprinosa za zapošljavanje i naknade u slučaju kada poslodavac ne zaposli osobu s invaliditetom prema kvoti određenoj za pojedinu granu djelatnosti.

AKTUALNO!
Porezni položaj prometa nekretnina i novosti od 1. siječnja 2015.
Od 1. siječnja 2015. u prometu nekretnina počinju se primjenjivati odredbe čl. 40. st. 1. t. j) i k) Zakona o PDV-u čija je primjena bila odgođena u trenutku ulaska RH u EU. Uz navedeno, očekuje se i izmjena Zakona o PDV-u te posljedično i Zakona o porezu na promet nekretnina u jesenskom razdoblju. Te promjene trebaju stupiti na snagu također 1. siječnja 2015.


Sastavljanje obrasca PPO za obveznike PDV-a koji prenose poreznu obvezu
Svi obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji obavljaju ili su obavili isporuke dobara i usluga za koje se prenosi porezna obveza na primatelja prema čl. 75. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost trebaju dostaviti novi obrazac „Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze“ (Obrazac PPO – 2013/2014) za razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca 2013., od 01. siječnja do 30. lipnja 2014., te od 01. srpnja do 31. prosinca 2014. Obrasci za razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca 2014. podnose se do 28. veljače 2015. putem aplikacije ePorezna, a podnošenje će biti omogućeno od 15. listopada 2014.
Uputu o popunjavanju Porezne uprave možete vidjeti ovdje.

Novi element računa plativog u određenom roku koji se izdaju fizičkim osobama
Uz elemente računa koje propisuje Zakon o PDV-u, Zakon o računovodstvu, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o fiskalizaciji, još je jedan dodatak koji je potrebno otisnuti na računu kad je primatelj isporuke fizička osoba koja ga treba platiti u određenom roku. Izdavatelj računa mora postupiti prema st. 2. čl. 31. Ovršnoga Zakona, tj. unijeti upozorenje da „vjerovnik može zatražiti ovrhu nad dužnikom na temelju vjerodostojne isprave“ (čl. 31. st. 2. OZ). Da račun koji se izdaje fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati navedeno upozorenje, propisano je odredbama st. 3. čl. 31. Ovršnoga zakona
Svi računi koji se izdaju fizičkim osobama, a koji se ne naplaćuju u trenutku izdavanja računa, trebaju zato sadržavati i upozorenje koje propisano glasi: „vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave“. Kao vjerodostojna isprava račun je prihvatljiv za ovrhu ako sadrži podatke o vjerovniku i dužniku, predmetu, vrsti, svoti i vremenu ispunjenja obveze, ostale propisane elemente, te spomenuto upozorenje.

Objavljen je novi Zakon o zaštiti na radu
U Narodnim novinama br. 71/14. objavljen je Novi Zakon o zaštiti na radu, koji je stupio na snagu u drugoj polovici lipnja ove godine. Unesene su promjene u zaštitno-radno zakonodavstvo, a posljedično je došlo i do sukcesivnog ukidanja mnoštva podzakonskih akata s tog područja. Pojednostavljena je provedba zaštite na radu te su postavljeni uvjeti da inspekcijski nadzor bude više preventivan na način da inspektor naredbama ili zabranama naloži uklanjanje uočenog nedostatka, a da se prekršajni postupak i kažnjavanje novčanim kaznama pokreće samo ako je propust prouzročio ozljedu s težim posljedicama ili je počinjen drugi puta. To zaštitu na radu treba podići na višu razinu i učiniti je pravodobnom i učinkovitom.

Porezni tretman obavljanja djelatnosti trgovine na veliko u tranzitu
Prema odredbama članka 13. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 - Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakona) mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca.

Porezni položaj darovanja za poplavljena područja - preuzeto s www.rrif.hr
Pomoć koja se pruža stanovnicima poplavljenih krajeva od strane poduzetnika (društava i obrta) ima propisani porezni položaj u smislu priznavanja troškova (izdataka). Svim strukovnim kolegicama i kolegama poznate su odredbe čl. 7. st. 7. i 8. Zakona o porezu na dobit, a to je darivanje do svote 2% od ukupnog prihoda iz prethodne godine. Obrtnicima dohodašima to će se darivanje porezno priznati u godišnjoj prijavi za 2014. u visini 2% od ukupnih primitaka.
Ništa novoga ne proizlazi ni iz Priopćenja Ministarstva financija od 20. svibnja 2014., osim da će naplaćeni PDV od humanitarnog telefoniranja "... donirati u tom iznosu organizatoru humanitarne akcije (npr. Crveni križ)." U tome je posebno neobično što bi iz Ministarstva trebali znati da darovanje uopće nije pod PDV-om jer nije riječ o isporuci usluge teleoperatera nego o načinu darovanja od strane građana i pravnih osoba.
Za darove u naravi (u dobrima ili uslugama), Vlada RH ne predviđa oslobođenje od PDV-a jer, kako ističe u Priopćenju, "...- Zakon o PDV-u je usklađen s europskim zakonodavstvom, temeljem kojeg ne postoji mogućnost oslobođenja PDV-a na donacije ...".
U konkretnoj situaciji i praksi darovatelj sredstava dolazi do temeljnog pitanja: na koga nasloviti dar koji se otprema ili uplaćuje? Ako pođemo od određenja čl. 7. Zakona o porezu na dobit, darovati se može u tuzemstvu (u smislu poreznog priznavanja troškova) za "humanitarne, sportske, kulturne, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s propisima ...". Dakle, davanje pomoći konkretnom pojedincu, prema citiranome, nije moguće nego to uvijek mora biti neizravno putem humanitarnih organizacija. Ili, ono što se može izravno realizirati, to je darovanje na osobnoj razini. Ako je darovatelj podnio godišnju prijavu poreza na dohodak (DOH) za 2013., dana darovanja će im u visini 2% ukupnih primitaka 2013. biti priznata kao porezna olakšica u obrascu DOH za 2014.
Darovi koji se izravno daju u BiH i R. Srbiju nisu porezno priznati nego ih treba učiniti putem domaćih humanitarnih organizacija kako bi to postali.

Potpore radnicima za otklanjanje štete od poplave - preuzeto s www.rrif.hr
Prema poreznom propisu potpora za elementarnu nepogode koje poslodavci dodjeljuju svojim radnicima smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom). No, u skladu sa činjenicom da je elementarna nepogoda poplave dosegnula katastrofalne razmjere za stanovništvo te da je potrebno žurno djelovati radi ublažavanja istih, Porezna uprava je iznimno od čl. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 6. Pravilnika o porezu na dohodak donijela mišljenje prema kojima uz određene uvijete poslodavci svojim radnicima mogu isplaćivati za tu svrhu primitak na koji ne trebaju obračunavati porez na dohodak i doprinose. U nastavku prenosimo stajalište Porezne uprave koje glasi:
U svezi postavljenog upita poreznog obveznika o poreznom tretmanu primitaka koje poslodavac želi isplatiti svojim djelatnicima zbog posljedica elementarne nepogode (poplave) na području Vukovarsko - Srijemske županije odgovaramo u nastavku:
Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13 i 148/13) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po posebnim propisima, uz ostalo ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. toga Zakona.
Primici koji su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima, smatraju se u skladu s člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13; u daljnjem tekstu Pravilnik) oporezivim dohotkom, pa se tako sukladno navedenoj odredbi Pravilnika i primici, odnosno potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.
Sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda iz članka 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine, broj 73/7 i 174/04; u daljnjem tekstu; Zakon) osiguravaju se iz: državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, sredstava trgovačkih društava, donacija, drugih izvora u skladu s člankom 33. Zakona. Sukladno članku 34. Zakona, sredstva proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave osigurana za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda mogu se na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objedinjavati radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda većeg opsega, katastrofa i tehnoloških nesreća.
Shodno navedenom, a iznimno od članka 6. Pravilnika, budući da se u konkretnom slučaju radi o elementarnoj nepogodi većeg opsega, odnosno katastrofi koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske te da su opseg i posljedice istih dosegnule tolike razmjere da je potrebno žurno djelovanje i to na način da je radi uklanjanja i ublažavanja posljedica potrebno žurno osigurati sredstva iz svih raspoloživih izvora za sve stanovnike poplavljenog područja, potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u tu svrhu ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obračunu i uplati poreza na dohodak pod uvjetom da poslodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima kojima su isplatili potporu za štetu pretrpljenu od elementarne nepogode odnosno katastrofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu,  budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi podaci o konačnoj procjeni štete sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesenoj na temelju članka 26. Zakona te pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima koji su štetu pretrpjeli.
(KL:410-01/14-01/1319 Zagreb, 22.05.2014.- objava u Pravo i porezi br. 6/14.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Odredbama čl. 63. Zakona o radu (ZR) uređeno je prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, dok je odredbama čl. 62. ZR-a uređeno korištenje godišnjeg odmora u dijelovima. Radniku se u tijeku kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor mora omogućiti korištenje najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, dok preostali, neiskorišteni dio godišnjeg odmora, radnik može prenijeti u narednu godinu i iskoristiti ga najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine jer kod privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), jednako kao i kod korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust, ne dolazi do prekida radnog odnosa pa radnik stječe pravo na godišnji odmor i za tu godinu u kojoj je bio na bolovanju. Dakle, bez obzira što je radnik cijelu 2013. proveo na bolovanju, stekao je pravo na puni godišnji odmor za tu kalendarsku godinu te ga je, zbog bolesti, imao pravo u cijelosti prenijeti u 2014. i iskoristiti do 30. lipnja. Ako se radnik vraća na rad nakon toga datuma, godišnji odmor iz 2013. više neće moći iskoristiti. S druge strane, radnik će (s obzirom da za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radni odnos, kao ni prava proizašla iz njega ne prestaju) ostvarivati pravo na puni godišnji odmor za 2014, kojeg mu poslodavac, mora omogućiti u skladu sa zakonskim odredbama.

Priznavanje pretporeza na osobno/teretno motorno vozilo i porezni položaj troškova korištenja
20. ožujka 2014. je stupio na snagu Pravilnik o izmjeni Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji propisuje nova pravila u vezi priznavanja pretporeza na motorna vozila. Propis o PDV-u, u vezi priznavanja pretporeza pri nabavi motornih vozila kao i pri nabavi svih dobara i u usluga u vezi korištenja tih motornih vozila nakon tog datuma, povezuje se s predmetom oporezivanja motornih vozila koja su određena u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (Nar. nov. br. 15/13. i 108/13.).

Obavezno zapošljavanje osoba s invalidnošću
Od 1. siječnja 2014.  svi poslodavci  koji zapošljavaju najmanje 20 zaposlenih obveznici su zapošljavanja osoba s invalidnošću. Poslodavcima je određen rok od godine dana za prilagodbu novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, do 1. siječnja 2015. U tijeku 2014. poslodavci će i dalje plaćati poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom, po istim pravilima kao i prijašnjih godina. Kada zaposle propisani broj osoba s invalidnošću poslodavci prestaju s obračunom posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invalidnošću (0,1% ili 0,2%), ali nastavljaju plaćati doprinos za zapošljavanje (1,7%).
S obzirom na ukupan broj zaposlenih osoba i djelatnosti u koju je razvrstan prema NKD-u
poslodavac obveznik zapošljavanja osoba s invalidnošću treba izračunati broj osoba s invalidnošću koje treba zaposlit. Postoci  tj. kvote su objavljene u Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Nar. nov. br. 44/14).
Osim zapošljavanja invalida poslodavac može ispuniti i zamjensku kvotu na način da sklopi ugovor o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, ugovor o obavljanju prakse, stipendiranje redovitog studenta itd.
U slučaju da poslodavci do 1. siječnja 2015. ne zaposle dovoljan broj osoba s invalidnošću, biti će obvezni plaćati novčanu naknadu. Priznavanje pretporeza na osobno/teretno motorno vozilo i porezni položaj troškova korištenja

VAŽNO! Porez na dodanu vrijednost - nastanak porezne obveze
Ministarstvo financija objavilo je stajalište u vezi nastanka porezne obveze u tuzemstvu pri stjecanju dobara i usluga iz EU i trećih zemalja, pri uvozu dobara te za građevinske usluge. Mišljenje porezne uprave možete pogledati ovdje, a PDF dokument preuzeti ovdje.

VAŽNO! Za podnositelje JOPP obrasca
Na Internet stranicama Porezne uprave dana 19.3.2014. godine objavljena je Obavijest podnositeljima Obrasca JOPPD kojom Porezna uprava upozorava obveznike da će Porezna uprava nakon ovoga upozorenja protiv obveznika podnošenja koji opetovano krše zakonske odredbe vezane uz pravovremenost izvješćivanja odnosno pravovremenost ispravaka pogrešaka (restriktivnih i upozoravajućih) provesti zakonom propisane mjere.
Zakonom o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima (Nar. nov., br.  157/13) propisane su prekršajne odredbe prema kojima će Ministarstvo financija, Porezna uprava kazniti:
- obveznika podnošenja podataka pravnu osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kn ako ne dostavi podatke iz članka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja koji su propisani posebnim propisom
- obveznika podnošenja podataka fizičku osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kn ako ne dostavi podatke iz članka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja koji su propisani posebnim propisom
- odgovornu osobu u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kn.
Rokovi podnošenja Obrasca JOPPD propisani su čl. 76. Pravilnika o porezu na dohodak na slijedeći način: na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa, za dohodak iz inozemstva u roku 8 dana od dana naplate primitka, do posljednjeg dana u mjesecu za dohodak u naravi, mirovine koje isplaćuje HZMO, za sezonski rad sukladno posebnom propisu, do 15. tog u mjesecu za neoporezive primitke isplaćene u prethodnom mjesecu, do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu isplatitelji primitaka od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine.
Osim toga, Porezna uprava je putem obavijesti KLASA: 410-01/14-01/692, URBROJ: 513-07-21-01/14-1 izvijestila podnositelje JOPPD-a vezano uz pravovremenost podnošenja Obrasca JOPPD kao i o nužnosti ispravaka upozoravajućih poruka koje se javljaju kod zaprimanja Obrasca JOPPD, a kako slijedi:
- ako Obrazac JOPPD nije zadovoljio restriktivne kontrole isti se odbija te je podnositelj dužan u roku od 24 sata od trenutka kada je putem sustava ePorezna kao i putem elektroničke pošte koju je naveo na A strani Obrasca JOPPD obaviješten da je podnijeti Obrazac pogrešan dostaviti novi ispravan Obrazac;
- ako je podnositelj zaprimio upozoravajuće greške, dužan je bez odgode izvršiti usklađenje podataka u svojim evidencijama te je dužan, u roku od 24 sata od trenutka zaprimanja obavijesti od strane Porezne uprave, izvršiti ispravak obračuna i Obrasca JOPPD (uplatiti možebitnu razliku poreza i prireza), i/ili uskladiti evidencije s nadležnom Poreznom upravom odnosno Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

Novosti u kontroli plaćanja doprinosa iz i na plaću
Od 15. ožujka 2014. banke ne dopuštaju poslodavcu isplatu neto plaće ako:
-najkasnije na posljednji dan prethodnog mjeseca ne dostavi Poreznoj upravi Izviješće o primicima, porezu na dohodak, prirezu i doprinosima na obrascu JOPPD,
- najkasnije na posljednji dan prethodnog mjeseca nije prikazao isplatu plaće odnosno dospjele doprinose, ako nije bilo isplate plaće, a u evidencijama Porezne uprave ima evidentirane dospjele a neplaćene obveze za doprinose.
O neplaćenim obvezama za doprinose Porezna uprava će putem FINA-e dostavljati podatke o poslodavcima koji imaju nepodmirene obveze za doprinose do 20. u mjesecu za obveze nastale u proteklom mjesecu.
Navedeno je propisano Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (Nar. nov., br. 31/14.) koja je stupila na snagu 15. ožujka 2014.

Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za statistiku za 2013.
Najkasnije do 31. ožujka poduzetnici su obvezni dostaviti u FINA-u godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike. Godišnji financijski izvještaji dostavljaju se na Obrascu GFI-POD.
Osim bilance i računa dobitka i gubitka, te izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI, u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike.

Objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit
U Nar. nov., br. 12/14. objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit:
- dopunjen je čl. 9. Pravilnika, ukidanje revalorizacijske pričuve radi pokrića gubitka u stečajnom postupku koji se zaključuje prihvaćanjem stečajnog plana ne predstavlja prihod niti se njime povećava porezna osnovica
- obveznici poreza na dobitak kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske godine, a počelo je tijekom 2013. i završava tijekom 2014., prijavu poreza na dobit za to razdoblje podnose na PD obrascu za 2013.
Objavljen je i novi PD obrazac koji se primjenjuje za prijavu poreza na dobitak  od 1. siječnja.

NOVOSTI OD 01. SIJEČNJA 2014.
- DOPRINOS HGK SE UKIDA – potrebno je platiti  zaduženje na poreznoj upravi prema obrazcu za 2012. godinu. Članarina ostaje. Više...
- PDV - IZMIJENJEN S 10 NA 13 % - IZMIJENILE SU SE KNJIGE IRA I URA U TOM DIJELU; PAZITE DA PARTNER IMA ADRESU!
- PAZITE - IZMIJENILE SU SE OPOREZIVE I NEOPOREZIVE GRAĐEVINSKE USLUGE! PONOVNO ČITAJTE ČLANAK 152. PRAVILNIKA I GLEDAJTE GDJE PRIPADATE!
- IZMIJENIO SE PDV I PDV K OBRAZAC - PONOVO!
- PLAĆE
U Narodnim novinama broj 157/13 objavljena je Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. godinu. Najniža osnovica za 2014. iznosi  2.779,35. Najviša mjesečna osnovica za 2014. iznosi  47.646,00. Najviša godišnja osnovica za 2014. iznosi  571.752,00.   Više...
Uredbom o visini minimalne plaće (Nar. nov., br. 156/13.) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.
- POREZ NA DOBIT - DUPLE STOPE AMORTIZACIJE NISU PRIZNATE U POREZNOJ PRIJAVI ZA 2013.
U članku 22. iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase:
(12) Ako porezni obveznik u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine, navedene u članku 12. Zakona i ovom članku, u porezno priznate rashode uključuje se iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 5. Zakona. Razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iskazuje se kao povećanje porezne osnovice u Obrascu PD.
(13) Porezni obveznik iz stavka 12. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine.
- IZRAČUN PREDUJMA ZA 2014.
Točka 59. mijenja se i glasi:
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak na ovom rednom broju izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52.
U članku 48. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Mjesečni predujam poreza na dobit izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma utvrđuje se tako da se porezna osnovica utvrđena na način propisan člankom 5. stavkom 1. Zakona ne umanji iznosom porezne olakšice za reinvestiranu dobit i iznosom državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te pomnoži propisanom poreznom stopom i umanji iznosom propisanih umanjenja porezne obveze.

Do 15. siječnja 2014. krajnji rok za prelazak na paušalno oporezivanje dohotka
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i djelatnost poljoprivrede i šumarstva, uz uvjet da nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost i ako im ukupni godišnji primici u 2013. nisu bili veći od 149.500,00 kn, mogu se odlučiti za paušalno oporezivanje dohotka.
Mogućnost plaćanja paušalnog poreza na dohodak propisana je Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.
Pored uvjeta za paušalno oporezivanje dohotka kako to propisuje Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti određuje dodatne uvjete koje treba zadovoljiti. Međutim, nije propisan uvjet zaposlenih radnika, a dohodak od samostalne djelatnosti može se paušalno oporezivati i ako se samostalna djelatnost obavlja u supoduzetništvu (zajedničkom obavljanju obrtničke djelatnosti).
Rok za prelazak na paušalno oporezivanje dohotka je do kraja ove godine, a najkasnije do 15. siječnja 2014. Kod promjene načina oporezivanja, prelaskom na paušalno oporezivanje za postojeći obrt treba postupiti kao pri prestanku (likvidaciji) pa je potreban oprez kako zbog toga (izuzimanja DI, nenaplaćeni računi...) ne bi nastale velike porezne obveze.

Od 1. siječnja 2014. u primjeni je JOPPD obrazac
Izviješća o plaćenim doprinosima, porezu na dohodak, prirezu i isplaćenim plaćama od 01.01.2014. dostavljat će se na jedinstvenom obrascu – JOPPD. Primjena novog načina izvješćivanja odnosi se na svaku isplatu primitka, bez obzira na to u kojem je prethodnom razdoblju primitak ostvaren.

Zatezne kamate
Promjene u stopi zatezne kamate nastale su 30. VI. 2013., kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zakonska zatezna kamata od 15% koja je bila na snazi do 30. VI. 2013. je i dalje u primjeni na ona zakašnjela plaćanja koja se odnose na isporuke robe i usluga obavljene do zaključno s 29. lipnja 2013. Kad su u pitanju zatezne kamate za nastale dužničko vjerovničke odnose nastale zaključno s 29. VI. 2013. na takva zakašnjenja se od 30. VI. 2013. pa sve do naplate potraživanja za isporuke tih roba i usluga primjenjuje „stara“ zatezna kamata od 15%. Za isporuke robe i usluga koje su obavljene dana 30. VI. 2013. i poslije, a s osnove kojih su nastala zakašnjenja u plaćanju, primjenjuje se nova zakonska zatezna kamata od 12,40%.

Obveze u studenom 2013.
5.11. –  HANFI – Mjesečni izvještaj o likvidnosti invest. društava
8. i 20.11. –  Dnevno i mjesečno izvješće za trošarine
10.11.–  Izvještaji proračunskog računovodstva
14.11.– FINA –  Izvješće o provedbi financijskog restrukturiranja (B,RDG,NT i dr.) – predaje dužnik koji je u predstečajnoj nagodbi
15.11.– Obrazac ID, IDD, IDD-1; izvješća o posebnim porezima – mjesečna
30.11.– Predujam poreza na dohodak i dobitak; PDV + obrazac za mj.o., porez na potrošnju; obrazac R-Sm (ako nije predan pri isplati plaće u tijeku mjeseca); doprinos HOK-u (paušal za IV. tromjesečje); doprinos HGK-u za društva (paušal + 1/12...); predujam za TZ i SR (društva i fizičke osobe)

Izmijenjen je i dopunjen Zakon o porezu na dohodak
Nakon Odluke Ustavnog suda (Nar. nov. br., 120/13.) prema kojoj je riješeno da se obustavlja postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 7. stavka 2. i članka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.), objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak prema kojem se porez na dohodak na dividende i udjele u dobitku na temelju udjela u kapitalu i dalje plaća kod svake isplate, po stopi 12%, bez priznavanja osobnog odbitka prema načelu blagajne bez obzira kada je dobitak ostvaren.
Ako je odluka o isplati dividende ili udjela u dobitku donesena u skladu u s posebnim propisima prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dobitci nisu isplaćeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri isplati istih primijeniti će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama.

Registracija u VAT Refund sustav omogućena je od 02. rujna 2013.
Hrvatski porezni obveznici zahtjeve za povrat PDV-a iz drugih država članica Europske Unije podnose putem elektroničkog portala Porezne uprave, odnosno sustava za povrat PDV-a (eng. VAT Refund) u skladu s Direktivom Vijeća 2008/9/EC koja je implementirana u Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13). Elektronički sustav za povrat PDV-a (u daljnjem tekstu VAT Refund) Porezne uprave namijenjen je svim poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj koji su upisani u registar obveznika PDV-a, a koji žele podnijeti zahtjev za povrat PDV-a iz druge države članice Europske unije. Hrvatski porezni obveznici mogu na Internet stranicama Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/tic/ pronaći informacije u vezi povrata PDV-a u državama članicama EU. Upute Ministarstva financija Porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/Povrat-pdv-a-EU.aspx

Mišljenja Ministarstva financija, Porezne uprave, vezano uz oporezivanje prijevoznih sredstava
Dva opširna mišljenja Ministarstva financija Porezne uprave:
1. Oporezivanje porezom na dodanu vrijednost prijevoznih sredstava od 1. srpnja 2013., Porezna uprava od 28. lipnja 2013., Klasa: 410-19/13-01/232 - MFPU newsletter11.pdf
2. Porezne obveze stjecatelja novih i rabljenih sredstava iz drugih država članica Europske unije te vozila koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima, Porezna uprava od 26. srpnja 2013., Klasa: 513-07-21-01/13-4 - MFPU newsletter11.pdf

Klima uređaji i prijenos porezne obveze - preuzeto s www.rrif.hr
S obzirom na vremenske prilike, klima uređaji trenutno izazivaju najviše upita u vezi definiranja je li se oni postavljaju u okviru radova koji imaju obilježje građevinske usluge ili je riječ o isporuci dobra? I kad smo mislili da nešto razumijemo kad su u pitanju odredbe čl. 75. st. 3.a) Zakona o PDV-u i čl. 152. st. 1. Pravilnika o PDV-u, stajalište Porezne uprave koje je objavljeno pod brojem Kl.: 410-19/13-01/271 od 29. VII. 2013. dovelo nas je u još veću dvojbu. O čemu je riječ.
U našem časopisu RRiF br. 8/13., str. 46. naveli smo naše mišljenje da kad se radi o ugradnji klima  uređaja kao opreme koja postaje sastavnim dijelom građevine, tada je riječ o građevinskoj usluzi. Pod tom ugradnjom razumiju se poslovi pripreme mjesta za ugradnju, izvođenje instalacijskih radova (elektroinstalacije za napajanje klime te instalacija cjevovoda odvodnje kondenzata, bušenje zidova, pričvršćenje vanjske i unutarnje rashladne jedinice na građevinu i povezivanje cjevovodom do rashladne jedinice u prostoru koji dovodi ohlađenu tekućinu radi stvaranja hladnog/toplog zraka, itd. Dakle, riječ je o poslovima na građevini  koje obavljaju poduzetnici koji su obučeni za to i koji su registrirani za te poslove, a ugrađena oprema i dijelovi postaju sastavnim dijelom nekretnine.  Prema svim obilježjima riječ je o građevinskoj usluzi uz prijenos porezne obveze na naručitelja klima uređaja. To se lako može objasniti da je riječ o građevinskoj usluzi a ne o isporuci dobra jer je u Pravilniku o PDV-u propisano da se građevinskim uslugama osobito smatraju:
"h) postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina;
ili pak
 j) svaka usluga koja uključuje isporuku pokretninu  ili njihovu ugradnju u nekretninu tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine."
Koju god odredbu primijenili (h) ili j) dolazimo do istog učinka, iako se h) više odnosi na montažerske radove, dok j) definira kako pokretna imovina (klima uređaj) ugradnjom postaje sastavnim dijelom nekretnine. Jednako kao što to postaju sustavi za grijanje/hlađenje, ili pak dizala i sl.
Pri tom razlikujemo kad trgovac proda (dijelove) klima uređaja drugom poreznom obvezniku kada mu zaračunava na tu isporuku dobra propisani PDV (25%).
U već spomenutom mišljenju pod točkom 17. napisano je slijedeće:
"17. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu?
Na uslugu postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu ne primjenjuje se prijenos porezne obveze."
Na čemu se temelji dano mišljenje ničime nije obrazloženo. Nadamo se da je došlo do zabune i da će se brzo otkloniti. Jednostavno drukčije ne možemo vjerovati s obzirom na to da se u istom mišljenju pod točkom 20. čak navode "složeni i jednostavni klimatizacijski sustavi" koji se izvode (ugrađuju) u elektroničkoj infrastrukturi. Može biti da je dano mišljenje proizašlo iz pitanja isporuke mobilnih klima uređaja koji se u prostoru mogu premještati.  Ali, ako je riječ o fiksnim klima uređajima, kako smo uvodno naveli, i dalje smatramo da se radi o montaži i ugradnji opreme koja je sastavni dio nekretnine, dakle uz prijenos porezne obveze.

Od 5.7.2013. isplata plaće obvezno na tekući ili štedni račun
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. došlo je do niza promjena. Novosti bitne za svakodnevno poslovanje ukratko navodimo u nastavku.
Tekući ili štedni račun:
- plaća, poduzetnička plaća, primici izaslanih radnika, primici članova predstavničkih i izvršnih tijela za rad u tim tijelima (primici od nesamostalnog rada – čl. 14. Zakona),
- dividende i udjeli u dobiti uključujući i neoporezive do 12.000 kn godišnje, kamate (primici od kapitala – čl. 30. Zakona),
- životno, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (primici od osiguranja – čl. 31. Zakona),
- primici po osnovi otuđenja financijske imovine,
- naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
- primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga,
- stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima do 1.600 kn mjesečno,
- stipendije koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoz, smještaj, prehrana, knjige, zdravstveno osiguranje i sl.),
- sportske stipendije do 1.600 kn mjesečno,
- nagrade za sportska ostvarenja do 20.000 kn godišnje,
- naknade sportašima amaterima do 1.600 kn mjesečno.
Gotov novac (novčanice i kovanice):
- mirovine,
- neoporezive naknade plaće (za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad, pripadnicima civilne zaštite, za vrijeme vojne vježbe i sl.),
- nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH ako je neizvjestan pobjednik natjecanja,
- primici djece od obavljanja sezonskih poslova,
- socijalne potpore, doplatak za djecu, novčani primici za opremu novorođenog djeteta, potpore zbog elementarnih nepogoda, kamate na kunsku, deviznu štednju, obiteljske mirovine, državne nagrade, itd. (primici koji se ne smatraju dohotkom – čl. 9. Zakona),
- nagrade učenicima na praksi do 1.600 kn mjesečno, nagrade učenicima i studentima na natjecanjima, naknade štete zbog posljedica nesreće na radu (primici na koje se ne plaća porez na dohodak – čl. 10. Zakona),
- troškovi službenih putovanja, prijevoz na posao i s posla, dar djetetu do 600,00 kn godišnje, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres, i sl.), neoporezivi iznos otpremnina, jubilarne nagrade, terenski i pomorski dodatak, naknada za odvojeni život (neoporezive naknade, potpore i nagrade radnicima – čl. 13. Pravilnika),
- naknade za rad u svezi s izborom do 1.600 kn po održanom izboru,
- naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom do 1.600 kn mjesečno po pojedinom isplatitelju,
- ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi.
Žiro račun:
- primici fizičkih osoba temeljem darovanja za zdravstvene potrebe,
- drugi dohodak,
- primici samostalnih djelatnosti.
Neoporezivo se mogu isplatiti:
- troškovi službenih putovanja (dnevnice, prijevozni troškovi, troškovi noćenja),
- naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
- naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po prijeđenom kilometru,
- terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno,
- terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kn dnevno,
- pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno,
- pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno,
- naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kn mjesečno,
- dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu.

Pitanja i odgovori na temu izmjena u PDV-u vezanih za pristupanje RH u EU
Najvažnija pitanja i odgovore na temu izmjena u PDV-u vezanih za pristupanje Republike Hrvatske u Europsku uniju potražite na stranicama Porezne uprave.

Oporezivanje PDV-om prijevoznih sredstava od 01. srpnja 2013. godine
Stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13., dalje u tekstu: Zakon), usklađenog sa Direktivom Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, stupaju na snagu i odredbe u vezi sa oporezivanjem prijevoznih sredstava, odnosno primjenom posebnih pravila oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) novih prijevoznih sredstava u odnosu na ostala dobra. Propisane su odredbe o stjecanju odnosno isporuci novih prijevoznih sredstava te odredbe o obvezama njihovih stjecatelja odnosno isporučitelja. Više pročitajte ovdje.

Upis i brisanje iz registra obveznika PDV-a s danom 1. srpnja 2013.
Novim Zakonom o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13), propisane su odredbe o obvezama poreznih obveznika koji na dan stupanja na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost postaju ili prestaju biti obveznici PDV-a. O navedenoj obvezi poreznih obveznika izjasnio se i Središnji ured Porezne uprave svojim mišljenjem (Klasa: 410-19/13-01/231, Ur. broj: 513-07-21-01/13-2, Zagreb 17. lipnja 2013.) koje možete u cijelosti preuzeti na TEB-ovim stranicama: Upis i brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost
Dana 27. lipnja 2013. godine u 'Narodnim novinama' broj 79/13 objavljen je novi Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost.

U lipnju i srpnju 2013. stupaju na snagu novi zakoni (Nar. nov., br. 73 od 18. lipnja)
Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
stupa na snagu 24. lipnja 2013., osim članaka 13. do 50. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te članka 19. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2015. Između ostaloga, predmetnim izmjenama i dopunama Zakona propisano je da se računi ne moraju ispostavljati ako se promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, igara klađenja, igara u casinima te na automatima za igre na sreću i zabavu, ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, ako se prodaja obavlja putem automata, ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima. Prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja na štandovima i klupama na tržnicama na malo te na štandovima i klupama izvan tržnica na malo.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu stupa na snagu 24. lipnja 2013., osim članaka 13. do 25. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Odluka o stavljanju van snage Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja  stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Od 1. srpnja 2013. na snazi je odredba čl. 12. st. 4. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11-Kazneni zakon i 54/13), prema kojoj Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije.
Novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Novi Zakon o PDV-u – porezne prijave i registriranje
Nove prijave (obrasci) prema prijedlogu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Na internet stranicama Ministarstva financija - Porezna uprava www.porezna-uprava.hr objavljeni su prijedlozi obrazaca (prijava) prema prijedlogu novog Zakona o PDV-u, koje možete direktno preuzeti s TEB-ovih internet stranica putem poveznica u nastavku ili s internet stranica Porezne uprave. Objavljeni su slijedeći obrasci:
Obrazac PDV
Zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u druge države članice EU-a (Obrazac ZP)
Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU-a (Obrazac PDV-S)
Prijava za stjecanje novog prijevoznog sredstva iz druge države članice EU-a (Obrazac - Stjecanje NPS)
Prijava za isporuke novog prijevoznog sredstva iz RH u drugu državu članicu (Obrazac - Isporuka NPS)

Tekst prijedloga novog Zakona o PDV-u
Možete ga preuzeti na slijedećoj poveznici:
Prijedlog Zakona o PDV-u
Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (PDV identifikacijski broj)
Na internet stranicama Ministarstva financija - Porezna uprava www.porezna-uprava.hr objavljeni su Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a i Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a, koje možete direktno preuzeti putem poveznica u nastavku ili na internet stranicama Porezne uprave.
Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV)
Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifikacijskog broja
Provjera PDV identifikacijskih brojeva poslovnih partnera iz EU
Porezni obveznici će nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji biti u mogućnosti pomoću VIES baze Porezne uprave, odnosno web stranice Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies izvršiti provjeru PDV identifikacijskog broja svojih poslovnih partnera iz Europske unije.

Fiskalizacija bez odgode do 1. srpnja 2013.
Ovdje možete pogledati tehničke specifikacije za korisnike fiskalizacije.
Za proces fiskalizacije potrebno imati stalnu internetsku vezu, a kako sva mjesta nemaju pristup širokopojasnoj mreži, svi obveznici fiskalizacije koji nemaju dostupnost interneta će morati od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) zatražiti potvrdu za Poreznu upravu kako na njihovu području nema nema internetske veze.
Odgovarajuća informatička oprema neophodna je za primjenu Zakona, stoga smo u suradnji s partnerskim poduzećem Pentagram Software u našoj ponudi osigurali tri varijante POS uređaja:
1. Pentagram gotovo HTPC računalo, model IQ ITX Fisky, bez periferije i programa;
MPC 1.299,00 kn, PDV uključen (gotovina/virman)
2. POS računalo Pentagram INTEL G450, 2.5 gHZ, POS štampač, ladica za novac, Win7;
MPC 3.636,00 kn, PDV uključen (gotovina/virman)
3. POS All-in-one TouchComputer PC ELO D1 15" AccuTouch, display za kupca, POS štampač, ladica za novac, Win 7;
MPC 12.055,00 kn, PDV uključen (gotovina/ virman)
4. Pentagram POS software, kompletna maloprodaja, mjesečni najam, PentaCloud
MPC 312,50 kn, PDV uključen (gotovina/virman)
detaljne informacije i narudžbe

Fiskalizacija u tri koraka!
Fiskalizacija - upute
Ugovor o certificiranju - poslovni subjekti
Zahtjev za izdavanje produkcijskog aplikativnog certifikata

Fiskalizacija u prometu gotovinom - zakon
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom stupio je na snagu 1.1.2013. Obveznici provedbe elektroničkog nadzora izdanih računa su pravne i fizičke osobe koje su ujedno i obveznici plaćanja poreza na dobit ili poreza na dohodak, a prilikom izdavanja računa za isporuku dobara ili usluga iste naplaćuju u gotovini.
Ovim Zakonom propisuje se način na koji se obavljaju transakcije prometa u gotovini, određuju se obveznici provedbe fiskalizacije kao i model fiskalizacije, propisuju se obvezni dijelovi računa koji trebaju poslužiti učinkovitoj provedbi poreznog nadzora, određuje se postupak etapnog uvođenja obveze fiskalizacije te sve ostale odredbe bitne za provedbu fiskalizacije. Cilj Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom je stvoriti preduvjete za nadzor gotovinskog prometa (izdavanje računa, prodaja dobara i usluga za gotovinu), smanjiti mogućnost porezne utaje te općenito postići veću razinu poslovne informatizacije. Primjena Zakona počinje 1. siječanj 2013. godine za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu, te za one poduzetnike koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane. Planirani završetak procesa, u smislu obveze fiskalizacije, za sve obveznike je 1. srpanj 2013. godine.
Obveznici koji će biti predmetom predloženog Zakona su:
- fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti;
- fizička osoba obveznik poreza na dobit;
- pravna osoba obveznik poreza na dobit (trgovačka društva i ostali), ako su obveznici izdavanja računa prema posebnim propisima.
Porezni obveznici koji neće biti predmetom fiskalizacije su oni obveznici koji se bave sljedećim aktivnostima:
- prodaja karata i žetona u putničkom prometu;
- prodaja na tržnicama;
- prodaja novina i dnevnih tiskovina;
- prodaja dobara i usluga na automatima itd.
Osim podataka propisanih Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i drugim posebnim propisima, račun mora sadržavati ove podatke:
- vrijeme izdavanja računa (sat i minuta);
- oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju;
- oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo,
- jedinstveni identifikator računa i
- zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.
Postupak fiskalizacije provodit će se u dva djela: izdavanje računa koji će sadržavati jedinstveni identifikatorom računa i dnevna dostava izvješća o ostvarenom prometu.
Obveznici fiskalizacije će biti dužni pribaviti „digitalni certifikat“ u svrhu korištenja elektroničkog potpisivanja elemenata računa.
Ponovo se ograničava svota gotovine s kojom se mogu plaćati računi do 5.000,00 kn po jednom računu. Propisuje se i blagajnički maksimum kojeg pojedini poduzetnik, ovisno o veličini, može držati u blagajni:
• do 10.000,00 kn za mikro subjekte i fizičke osobe;
• do 30.000,00 kn za male subjekte (poduzetnike);
• do 50.000,00 kn za srednje subjekte;
• do 100.000,00 za ostale subjekte.

Izmjene Zakona o PDV-u
1. siječnja 2013. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 136/12.). Odnosi se prvenstveno na promjenu stope PDV-a za dobra koja su do sada bila oporeziva stopom PDV-a od 0%, koja se od 1. siječnja 2013. povećava na 5% - kruh, mlijeko, knjige, lijekovi, ortopedska pomagala, znanstveni časopisi i usluge javnog prikazivanja filmova. To znači da na isporuke tih dobara i usluga od 1. siječnja 2013. te na izdanim računima koji se odnose na te isporuke treba iskazati – obračunati novu stopu PDV-a od 5%. Promjena stope zahtijeva i promjenu u poreznim evidencijama i knjigama kao i način praćenja i evidentiranja prometa u knjigovodstvu poduzetnika.

Porezna uprava - on-line aplikacija za provjeru obveznika u sustavu PDV-a - link
Sukladno odredbama članka 8. stavka 1. i stavka 2. točke 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08, 18/11 i 78/12) porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, ne smatra se poreznom tajnom podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost što Porezna uprava primjenjuje u aplikaciji. - link
Provjera obveznika u sustavu poreza na dodanu vrijednost primjenjuje se u slučajevima kada porezni obveznici zatraže ostvarivanje prava na pretporez po računima svojih dobavljača odnosno drugih zainteresiranih osoba. Provjera je omogućena upisivanjem OIB-a i nadnevka računa. Cilj provjere je utvrđivanje da je dobavljač porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost na navedeni dan. Odabrani nadnevak je ograničen na razdoblje tekuće i prethodne godine. Uz OIB poreznog obveznika prikazuje se ime i prezime odnosno naziv te poruka da je porezni obveznik obveznik PDV-a na određeni dan odnosno da nije obveznik PDV-a na određeni dan.

 


Prokura revizija d.o.o. tel +385/1/ 3874-503, 3874-514, 3370-266, 3370-267, fax 3874-505


Korisničke obavijesti i novosti
PROKURA
REVIZIJA


O nama

Revizija

Knjigovodstvo

Ekspertiza

Uredi

 

Programi

Referentna lista

Prezentacija

Računala




Web design



Novosti

Linkovi

Novi korisnici